Pod pokroviteljstvom prof. dr. sc. Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava RH te Rudolfa Hundstorfera, ministra rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača Republike Austrije, udruga „Osvit“, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u suradnji s Ministarstvom rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača Republike Austrije su organizirali 8. međunarodni stručni skup „Zahtjevi i potrebe tržišta rada kao izazov za osobe s invaliditetom“ koji su održali u Zadru, 10. – 11.05.2012.g.
Okupljene na skupu su pozdravili gdin Jakelić ispred Hrvatske udruge poslodavaca te zadarski župan, Stipe Zrilić.
Gdin Ante Vučić (ravnatelj FPRZOI) te gdin Josip Držajić (ravnatelj URIHOa) su otvorili skup.
Stručna predavanja i prezentacije dobrih primjera prakse su održali gosti iz raznih institucija Austrije te naši domaći predavači.
Sva predavanja su bila vrlo zanimljiva te smo saznali mnogo korisnih informacija.
Gosti iz Austrije su predavali na sljedeće teme:
- – Zadaci Zavoda za zapošljavanje Austrije glede profesionalne rehabilitacije; Birgit Gersthofer – Austrijski zavod za zapošljavanje, Austrija;
- – Problemi na koje nailazi Mirovinsko osiguranje kod uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada; Helmut Sacher – Mirovinsko osiguranje Republike Austrije;
- – Srednjoročne i dugoročne potrebe tržišta rada glede obrazovanja OSI i njihovog uključivanja u svijet rada; dr. Martin Gleitsman – Gospodarska komora Republike Austrije
- – Izazovi tržišta rada za profesionalnu rehabilitaciju OSI; dr. Karl Dolezal – BBRZ, Linz, Austrija;
- – Predstavljanje rada Odjela BBRZ-ta za uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada; Othmar Friedl – BBRZ, Linz, Austrija
- – Društvo za psiho-socijalne ustanove – GPE; Kathrin Staab, rehabilitator – Meinz, Njemačka
Predavači iz Hrvatske su obradili sljedeće teme:
- – Usklađivanje radnih mogućnosti osoba s invaliditetom sa potrebama i zahtjevima tržišta rada; Mirjana Zečirević – HZZ, Hrvatska
- – Problemi na koje nailazi hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kod uključivanja OSI na tržište rada; Lijljana Sladović – Ninić – HZZ, Hrvatska
- – Srednjoročne i dugoročne potrebe tržišta rada i potrebe usklađivanja obrazovnih programa za OSI; Nataša Novaković – HUP, Zagreb, Hrvatska
- – Samozapošljavanje OSI; Jasenka Sučec – Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI, Zagreb, Hrvatska
- – Socijalno poduzetništvo – koncept koji obuhvaća stvaranje ekonomske, socijalne i ekološke vrijednosti
Primjere dobre prakse su prikazali:
- – Kathrin Staab, rehabilitator i Axel Braun, poslodavac – Meinz, Njemačka
- – Iskustva „Virtualne radionice“ i „Radnog centra“ u radu s poslodavcima; Višnja Majsec Sobota, URIHO, Zagreb, Hrvatska
- – Inovativna metodologija podučavanja u sklopu projekta „INVET“; Olgica Jukić – Inovativni projekt, srednja strukovna škola Varaždin, Hrvatska
- – Samozapošljavanje OSI – Farma puževa; Davor Buljat – Zemunik, Hrvatska
- – Primjeri dobre prakse uključivanja OSI na tržište rada; Marko Perkov – Centar za inkluziju Pula, Pula, Hrvatska
- – Regionalni centar za profesionalnu rehabilitaciju; Ivana Lulić – Centaroprema, Rijeka, Hrvatska
- – 40 godina našeg postojanja; Vesna Federer – Lada, Zagreb, Hrvatska
Na temelju predavanja domaćih i stranih gostiju te razgovora s predavačima i osobnog iskustva, mogu izvesti osobni zaključak da se na području zapošljavanja OSI mnogo radi u RH te se polučuju izvanredni uspjesi. U RH još uvijek nismo na nivou financiranja od strane države kao recimo Austrija.
Profesionalna rehabilitacija je jeftiniji model od umirovljenja OSI, jer profesionalnom rehabilitacijom možemo uključiti OSI na tržište rada da sama privređuje za vlastiti život te bude društveno korisnija. Dodatni efekt uspješne prof. rehabilitacije je povećanje stupnja samopouzdanja OSI te integracija u zajednicu. Umirovljenje, koje bi trebalo biti zadnje rješenje, pridonosi većem trošku u državnom proračunu jer je OSI samo „čisti korisnik“, a ne „stvaraoc“.
Kao i za sve, tako i za kvalitetno djelovanje su potrebna financijska sredstva, kojih zbog trenutne nepovoljne globalne gospodarske situacije nema.
Do povoljnije gospodarske situacije preostaje nam samo strpljivo čekati, raditi i smišljati nove projekte kao i do sada.