25. i 26. studeno 2019. Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji "Put do održivog zapošljavanja OSI" u organizaciji Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - ZOSI i zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH. Konferencija se održala u hotelu Esplanade u Zagrebu. Cilj konferencije bio je okupiti 250 vodećih osoba i stručnjaka iz područja vještačenja, profesionalne rehabiitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom iz zemlje i svijeta. 

Svečano otvorenje međunarodne konferencije započelo je 25. studenog 2019. u 09:00h gdje su sve nazočne pozdravili prije svih Damira Benc, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Zorislav Bobuš, predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, a konferenciju je otvorila Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. 

Drugi dan konferencije započeo je s uvodnom riječi Jasenke Sučec, pomoćnice ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju u ZOSI-u koja je otvorila treću sekciju konferencije pod nazivom: Profesionalna rehabilitacija. Nakon uvodne riječi započela je panel rasprava na temu: Rani početak profesionalne rehabilitacije, koju su vodili: Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja za medicinu rada i voditeljicu Službe za medicinu rada iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Mandica Knežević, predsjednica Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, Bojana Dražić iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Ingrid Pammer iz organizacije BBRZ – Centar za strukovno obrazovanje Austrija te ranije spomenuta pomoćnica ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju. Panel rasprava dala je konkretne zaključke o potrebi za ranim početkom profesionalne rehabilitacije i važnost iste za inkluziju osoba s invaliditetom na tržište rada i društvo u cjelini. Po završetku panel rasprave treće sekcije uslijedila su četiri predavanja na navedenu temu koja su predvodili Maria Potes Barbas iz Veleučilišta Santarem iz Portugala, Barbara Haider-Novak iz BBRZ-a iz Austrije, Kathrin Staab i Anna Bornefeld-Ettmann iz organizacije Atrium Gpe iz Njemačke te Volker Holl iz organizacije CAMPUS – der Bildungsbereich der gpe Mainz Gmbh iz Njemačke.

ZAKON O PRISTUPAČNOSTI MREŽNIH STRANICA I PROGRAMSKIH RJEŠENJA ZA POKRETNE UREĐAJE TIJELA JAVNOG SEKTORA

Svrha i područje primjene Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju mjere kojima se osigurava pristupačnost mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora korisnicima, osobito osobama s invaliditetom.
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (Tekst značajan za EGP) (SL L 327, 2. 12. 2016.).
Iznimke od primjene
Članak 3.
(1) Ovaj Zakon se ne primjenjuje na sljedeće mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje:
a) javne radiotelevizije
b) organizacija civilnoga društva koje ne pružaju usluge koje su ključne za javnost niti usluge kojima se konkretno zadovoljavaju potrebe osoba s invaliditetom ili su namijenjene takvim osobama i
c) dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, osim za sadržaje koji se odnose na ključne internetske administrativne funkcije.
(2) Ovaj Zakon se ne primjenjuje na sljedeći sadržaj mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje:
a) oblike uredskih datoteka objavljene prije 23. rujna 2018., osim ako je takav sadržaj potreban za postupke u tijeku koje tijelo javnog sektora obavlja u okviru svog djelokruga
b) prethodno snimljene medijske sadržaje u obliku audiozapisa, videozapisa, audio i videozapisa, audio i/ili videozapisa kombiniranih s interakcijom, objavljene prije 23. rujna 2020.
c) medijske sadržaje koji mogu biti audiozapisi, videozapisi, audio i videozapisi, audio i/ili videozapisi kombinirani s interakcijom, koji se prenose uživo
d) internetske karte i internetske usluge kartiranja, ako se ključne informacije pružaju na pristupačan digitalan način za karte namijenjene uporabi tijekom navigacije
e) sadržaje trećih strana koje tijelo javnog sektora ne financira niti razvija
f) reprodukcije predmeta iz zbirki baštine u privatnom ili javnom vlasništvu, od povijesnog, umjetničkog, arheološkog, estetskog, znanstvenog ili tehničkog značaja, a dio su zbirki koje se čuvaju u ustanovama kulture, ako ne mogu biti u potpunosti pristupačni zbog:
1. neusklađenosti zahtjeva pristupačnosti s očuvanjem dotičnog predmeta ili vjerodostojnošću reprodukcije (na primjer kontrast) ili
2. nedostupnosti automatiziranih i isplativih rješenja kojima bi se tekst rukopisa i drugih predmeta iz zbirki baštine lako izvadio i pretvorio u sadržaj koji je usklađen sa zahtjevima pristupačnosti
g) sadržaje mrežnih stranica dostupnih samo određenoj skupini osoba, a ne široj javnosti, objavljene prije 23. rujna 2019., osim ako tijelo javnog sektora ne provede značajnu izmjenu takvih stranica
h) sadržaje mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje koji su kvalificirani kao arhiva. Kao arhiva u smislu ovoga Zakona smatraju se sadržaji koji nisu potrebni za postupke u tijeku niti se ažuriraju niti uređuju nakon 23. rujna 2019.

Odnos Zakona prema drugim propisima
Članak 4.
Ako su za pojedina tijela javnog sektora iz njihovog djelokruga posebnim propisom propisane mjere koje po svom sadržaju i svrsi odgovaraju zahtjevima iz ovoga Zakona i predstavljaju strože zahtjeve, na ta tijela javnog sektora primjenjuju se odgovarajuće odredbe posebnog propisa.
Pojmovi
Članak 5.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
a) »tijelo javnog sektora« znači:
1. tijela državne uprave i druga državna tijela
2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. tijela javnog prava kako su definirana posebnim zakonom kojim se uređuje javna nabava
4. udruženja koja je osnovalo jedno ili više tijela iz podtočaka 1. do 3. ove točke, ako su takva udruženja uspostavljena u posebnu svrhu ostvarivanja potreba od općeg interesa i nemaju industrijsko ili trgovačko značenje
b) »mrežna stranica« znači mrežni dokument kojem se pristupa pomoću internetskog preglednika, a koji su dizajnirala i razvila tijela javnog sektora ili je dizajniran i razvijen u njihovo ime, kako bi ga korisnici upotrebljavali na računalima i pokretnim uređajima poput pametnih telefona i dlanovnika
c) »programsko rješenje za pokretne uređaje« znači programska rješenja koja su dizajnirala i razvila tijela javnog sektora ili su dizajnirana i razvijena u njihovo ime, kako bi ih šira javnost upotrebljavala na pokretnim uređajima, poput pametnih telefona i dlanovnika. Ne uključuje softver kojim se ti uređaji kontroliraju (mobilni operacijski sustavi) ni hardver
d) »norma« znači norma, kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) – u daljnjem tekstu: Uredba 1025/2012
e) »europska norma« znači europska norma kako je definirana u članku 2. točki 1. podtočki (b) Uredbe 1025/2012
f) »usklađena norma« znači usklađena norma kako je definirana u članku 2. točki 1. podtočki (c) Uredbe 1025/2012
g) »tehnička specifikacija« znači provedbene propise koje donosi Europska komisija i kojima se osigurava razina pristupačnosti barem jednaka onoj osiguranoj europskom normom EN 301 549 V1.1.2 (2015-04) »Zahtjevi pristupačnosti koji su pogodni za javnu nabavu proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije u Europi« (u daljnjem tekstu: EN 301 549 V1.1.2 (2015-04))
h) »izmjereni podaci« znači brojčane rezultate aktivnosti praćenja provedenih radi provjere usklađenosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora sa zahtjevima pristupačnosti utvrđenima u članku 6. ovoga Zakona. Oni obuhvaćaju i brojčane informacije o testiranim uzorcima mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje (primjerice broj mrežnih stranica i programskih rješenja s potencijalnim brojem njihovih posjetitelja ili korisnika) i brojčane informacije o razini pristupačnosti
i) »oblici uredskih datoteka« znači dokumente koji nisu primarno namijenjeni za upotrebu na mrežnim stranicama i koji su uključeni u mrežne stranice, poput prijenosnog formata dokumenata (.pdf) i dokumenata u otvorenim ili vlasničkim oblicima dokumenta (.doc, .docx, .odt i slično).
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Zahtjevi u pogledu pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje
Članak 6.
Tijelo javnog sektora dužno je poduzeti potrebne mjere kako bi svoje mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje učinilo pristupačnijima, što uključuje:
– mogućnost opažanja, što znači da sadržaj i sastavni dijelovi korisničkog sučelja moraju biti predstavljeni korisnicima na način da im omogućavaju opažanje
– operabilnost, što znači da se sastavnim dijelovima korisničkog sučelja i navigacije mora moći upravljati
– razumljivost, što znači da informacije i način rada korisničkog sučelja moraju biti razumljivi i
– stabilnost, što znači da sadržaji moraju biti dovoljno stabilni da ih mogu pouzdano tumačiti različiti korisnički programi, uključujući pomoćne tehnologije kojima se služe osobe s invaliditetom, kako bi korisnici uvijek imali pristup sadržaju.
Pretpostavke sukladnosti sa zahtjevima pristupačnosti
Članak 7.
(1) Sadržaj mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje koji zadovoljava usklađene norme ili njihov dio, a Europska komisija je upućivanja na te norme objavila u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom 1025/2012, smatra se sukladnim sa zahtjevima pristupačnosti utvrđenim u članku 6. ovoga Zakona.
(2) Kada upućivanja na usklađenu normu iz stavka 1. ovoga članka nisu objavljena, sadržaj mrežnih stranica koji ispunjava relevantne zahtjeve ili dijelove zahtjeva europske norme EN 301 549 V1.1.2 (2015-04) smatra se sukladnim sa zahtjevima pristupačnosti utvrđenima u članku 6. ovoga Zakona.
(3) Kada nisu objavljena upućivanja na usklađene norme iz stavka 1. ovoga članka, sadržaj programskih rješenja za pokretne uređaje koji zadovoljava tehničke specifikacije ili dijelove specifikacija smatra se sukladnim sa zahtjevima pristupačnosti utvrđenima u članku 6. ovoga Zakona.
(4) Kada upućivanja na usklađenu normu iz stavka 1. ovoga članka nisu objavljena te nema tehničkih specifikacija iz stavka 3. ovoga članka, sadržaj programskih rješenja za pokretne uređaje koji ispunjava relevantne zahtjeve ili dijelove zahtjeva europske norme EN 301 549 V1.1.2 (2015-04) smatra se sukladnim sa zahtjevima pristupačnosti utvrđenima u članku 6. ovoga Zakona.
Nerazmjerno opterećenje
Članak 8.
(1) Tijelo javnog sektora provodi početnu procjenu u kojoj mjeri postizanje usklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti utvrđenim u članku 6. ovoga Zakona nameće nerazmjerno opterećenje.
(2) Pri procjeni iz stavka 1. ovoga članka tijelo javnog sektora uzet će u obzir osobito:
– veličinu, resurse i prirodu tijela javnog sektora i
– procijenjene troškove i koristi za tijelo u odnosu na procijenjene koristi za osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir učestalost i trajanje uporabe pojedinačne mrežne stranice ili programskog rješenja za pokretne uređaje.
(3) Ako tijelo javnog sektora, a temeljem procjene iz stavka 1. ovoga članka, utvrdi da bi ispunjenje zahtjeva iz članka 6. ovoga Zakona za određenu mrežnu stranicu ili programsko rješenje za pokretne uređaje za njega predstavljalo nerazmjerno opterećenje, nije u obvezi udovoljiti zahtjevima pristupačnosti.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka tijelo javnog sektora dužno je u izjavi o pristupačnosti iz članka 9. ovoga Zakona objasniti dijelove zahtjeva pristupačnosti s kojima se nije moglo uskladiti i, ako je primjereno, predvidjeti drugi način pristupa sadržaju.
Izjava o pristupačnosti i povratne informacije
Članak 9.
(1) Tijelo javnog sektora dužno je objaviti i redovito ažurirati detaljnu, sveobuhvatnu i jasnu izjavu o pristupačnosti u pogledu usklađenosti svojih mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje s odredbama ovoga Zakona.
(2) Tijelo javnog sektora obvezno je Izjavu o pristupačnosti sastaviti na način da sadrži:
– objašnjenje o dijelovima sadržaja koji nisu pristupačni, razloge za tu nepristupačnost te mogućnosti pružanja pristupačnih alternativa
– opis mehanizma za davanje povratnih informacija i poveznicu na njega kako bi se svim osobama omogućilo da tijelo javnog sektora obavijeste o svim slučajevima u kojima njegove mrežne stranice ili programska rješenja za pokretne uređaje ne ispunjavaju zahtjeve pristupačnosti ili da zatraže informacije iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, kao i informacije koje su zbog razloga nerazmjernog opterećenja temeljem članka 8. ovoga Zakona izuzete od usklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti i
– poveznicu na mrežnu stranicu tijela koje provodi inspekcijski nadzor koji bi se mogao pokrenuti u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora na obavijest ili zahtjev.
(3) Izjava o pristupačnosti za mrežne stranice objavljuje se na mrežnoj stranici tijela javnog sektora u pristupačnom obliku.
(4) Izjava o pristupačnosti za programska rješenja za pokretne uređaje objavljuje se na mrežnoj stranici tijela javnog sektora koje je razvilo programsko rješenje ili se preuzima prilikom preuzimanja programskog rješenja uz ostale dostupne informacije.
(5) Predložak Izjave o pristupačnosti iz stavaka 3. i 4. ovoga članka propisan je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1523 od 11. listopada 2018. o utvrđivanju predloška izjave o pristupačnosti u skladu s Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (Tekst značajan za EGP) (SL L 256, 12. 10. 2018.)
(6) Tijelo javnog sektora dužno je na obavijest ili zahtjev korisnika iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti odnosno zahtjeva ili ga u istom roku, uz detaljno obrazloženje razloga koji zahtijevaju odgodu, obavijestiti o naknadnom roku u kojem će odgovoriti na korisnikovu obavijest ili zahtjev.
Poduzimanje mjera i aktivnosti osposobljavanja i promicanja
Članak 10.
(1) Središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva poduzima mjere kako bi se olakšala primjena zahtjeva pristupačnosti i na druge vrste mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje osim onih iz članka 1. ovoga Zakona.
(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka, u suradnji s Državnom školom za javnu upravu, Povjerenikom za informiranje i krovnom nacionalnom organizacijom osoba s invaliditetom, organizira i provodi programe osposobljavanja djelatnika tijela javnog sektora i drugih relevantnih dionika za izradu, vođenje i održavanje sadržaja mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje u skladu s ovim Zakonom.
(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka u suradnji s Povjerenikom za informiranje poduzima potrebne mjere radi podizanja svijesti o zahtjevima pristupačnosti, njihovim koristima za korisnike i vlasnike mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje te o mogućnostima davanja povratnih informacija u slučajevima neispunjavanja zahtjeva propisanih ovim Zakonom.
Praćenje i izvješćivanje
Članak 11.
(1) Povjerenik za informiranje prati usklađenost mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora sa zahtjevima pristupačnosti iz članka 6. ovoga Zakona, sukladno metodologiji praćenja utvrđenoj Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1524 od 11. listopada 2018. o utvrđivanju metodologije praćenja i načina izvješćivanja država članica o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora u skladu s Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 256, 12. 10. 2018.).
(2) Središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva, temeljem podataka koje mu dostavi Povjerenik za informiranje, svake tri godine podnosi Europskoj komisiji izvješće o rezultatima praćenja, uključujući i izmjerene podatke, kao i informacije o nadzoru.
(3) Prvo Izvješće sadrži i:
– opis mehanizma uspostavljenog za savjetovanje s relevantnim dionicima o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje
– način objavljivanja unaprjeđenja u politici pristupačnosti vezanoj za mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje
– iskustva i nalaze iz provedbe pravila o sukladnosti sa zahtjevima pristupačnosti utvrđenima u članku 6. ovoga Zakona i
– informacije o aktivnostima osposobljavanja i podizanja svijesti javnosti o potrebi pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.
(4) Ako su elementi iz stavka 3. ovoga članka znatno promijenjeni, sljedeća izvješća uključuju informacije o tim promjenama.
(5) Sadržaj izvješća objavljuje se u pristupačnom obliku na mrežnim stranicama tijela iz stavka 1. ovoga članka.
Nadzor
Članak 12.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Povjerenik za informiranje.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavljaju inspektori i drugi ovlašteni službenici Ureda povjerenika (u daljnjem tekstu: inspektori).
(3) Na nadzor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

Poslovi inspektora
Članak 13.
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad primjenom ovoga Zakona inspektori nadziru osobito:
– je li tijelo javnog sektora poduzelo sve potrebne mjere kako bi mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje postali pristupačniji u skladu s člankom 6. ovoga Zakona
– je li tijelo javnog sektora napravilo početnu procjenu u kojoj mjeri postizanje usklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti nameće nerazmjerno opterećenje za to tijelo u skladu s člankom 8. ovoga Zakona
– objavljuje li tijelo javnog sektora i ažurira li u pristupačnom obliku Izjavu o pristupačnosti u skladu s člankom 9. ovoga Zakona
– je li tijelo javnog sektora objavilo poveznicu kojom bi se korisnicima omogućilo da obavijeste tijelo o bilo kojoj neusklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti i da zatraže informacije o dijelovima sadržaja koji nisu pristupačni u skladu s člankom 9. stavkom 2. podstavkom 3. ovoga Zakona
– poduzimanje radnji povodom zaprimljenih zahtjeva ili obavijesti korisnika u skladu s člankom 9. stavkom 6. ovoga Zakona.
(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektori imaju pravo zahtijevati i dobiti od tijela javnog sektora sve informacije koje su predmet postupka, u skladu s ovim Zakonom.
Prekršajne odredbe
Članak 14.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorno tijelo javnog sektora ako:
a) nije poduzelo sve potrebne mjere kako bi mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje postali pristupačniji tako da ih se učini mogućima za opažanje, operabilnima, razumljivima i stabilnima, u skladu s člankom 6. ovoga Zakona
b) nije napravilo početnu procjenu u kojoj mjeri postizanje usklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti nameće nerazmjerno opterećenje za to tijelo u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
c) redovito ne objavljuje ili ne ažurira na svojoj mrežnoj stranici u pristupačnom obliku Izjavu o pristupačnosti za mrežnu stranicu ili programska rješenja za pokretne uređaje ako se ona ne preuzima prilikom preuzimanja programskog rješenja u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona
d) nije objavilo poveznicu kojom bi se svim korisnicima omogućilo da obavijeste tijelo o bilo kojoj neusklađenosti sa zahtjevima pristupačnosti i da zatraže informacije o dijelovima sadržaja koji nisu pristupačni u skladu s člankom 9. stavkom 2. podstavkom 2. ovoga Zakona
e) nije objavilo poveznicu na inspekcijski nadzor koji bi se moglo pokrenuti u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora na obavijest ili zahtjev korisnika u skladu s člankom 9. stavkom 2. podstavkom 3. ovoga Zakona
f) ne odgovori na obavijest ili zahtjev korisnika u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti ili zahtjeva, ili u naknadnom roku u skladu s člankom 9. stavkom 6. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javnog sektora novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5000,00 kuna.
Prekršajni nalog
Članak 15.
Povjerenik za informiranje podnosi optužni prijedlog i izdaje prekršajni nalog za utvrđene prekršaje.
Prijelazne odredbe
Članak 16.
(1) Prvo izvješće iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva dostavit će do 23. prosinca 2021.
(2) Tijela javnog sektora koja u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona imaju mrežne stranice objavljene prije 23. rujna 2018. dužna su uskladiti se s odredbama ovoga Zakona do 23. rujna 2020.
(3) Tijela javnog sektora dužna su programska rješenja za pokretne uređaje uskladiti s odredbama ovoga Zakona do 23. rujna 2021.

Stupanje na snagu
Članak 17.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 23. rujna 2019.

Udruženje Smješak - Udruženje za pomoć socijalno ugroženoj djeci prepoznalo je rad i posvećenost Udruge "OSI"  te se odlučilo donirati 450kg hrane njezinim članovima.

Za iznenadnu gestu podrške predsjednica Udruge "OSI" Kutina Jozefina Kranjčec zahvalila se gospodinu Adnanu Ikoviću i njegovom timu, kroz Zahvalnicu i obećanje da će pruzete pakete dostaviti svojim najugroženijim članovima.

Udruženje Smješak već već niz godina prikuplja pomoć za djecu u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. Do sada su prikupili i prevezli preko tisuću tona hrane, sredstva za higijenu, garderobu, školski pribor i druge potrepštine. 

U utorak, 4. lipnja 2019. godine u Velikoj Ludini s početkom u 13,00h održana je Redovna izvještajna Skupština LAG-a. Vodio ju je predsjednik LAG-a gosp. Zlatko Babić a prisustvovalo je 40-tak članova predstavnika članstva među kojima je i članica Nadzornog odbora te predsjednica Udruge „OSI“ Kutina Jozefina Kranjčec.

Predstavnici su donosili odluke potrebne za funkcioniranje rada LAG-a prema predviđenom dnevnom redu. Neke od odluka uključivale su imenovanje tijela potrebnih za provedbu LAG Natječaja, odluke i rasprave o godišnjim izvješćima ( Izvještaj o radu, Financijski izvještaj, upitnik), predstavljanje izmijenjene Strategije i plana provedbe LRS LAG-a i ostale potrebne odluke.

Skupština je završena druženjem u Moslavačkoj priči, prekrasnom imanju u okruženju prirode kao primjeru ruralnog turizma.

Udruga „OSI“ Kutina iskazala je interes za sudjelovanjem u „Danima otvorenih vrata“ koji se ove godine održavaju u razdoblju od 9. do 19. svibnja 2019. godine.

 „Dani otvorenih vrata EU projekata“ predstavljaju način na koji se Hrvatska ove godine uključila u širu kampanju koju provodi  i vodi Europska komisija pod nazivom "Europe in My Region“, a čiji je cilj potaknuti  građane da otkriju i nauče više o projektima koje Europska unija financira diljem Europe. Udruge širem Hrvatske predstavljali su svoj doprinos društvenim promjenama.Isto je tako Udruga „OSI“ Kutina u prostorima radionice 15. svibnja 2019 g. predstavila svoje društveno korisne projekte i programe.

Kroz predavanje izvršne direktorice Udruge Vesne Butine te voditeljice projekta Martine Turkalj uz powerpoint prezentaciju govorilo se o projektima koje udruga trenutno provodi. Predstavljeni su projekti pružanja usluge osobne asistencije pod nazivom „Svaki dan uz OA olakšan 3“ kao i projekt Zaželi- program zapošljavanja žena nazvan „Žena nije sjena“. Tom prilikom građani su imali mogućnosti saznati detalje o projektima, postavljati pitanja te upoznati se s mogućnostima volontiranja u udruzi.

S početkom 05. svibnja 2019. te kroz narednih nekoliko dana, 19. godinu za redom, obilježava se Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom na što je i Udruga „OSI“ Kutina ( kao i prošlih godina) nastojala skrenuti pozornost. Navedeni dan se ističe kao izuzetno značajan jer daje pozornicu za predstavljanje svih značajnih pitanja vezanih za osobe s cerebralnom paralizom, koja u svakodnevnim tokovima, ne uspijevaju doći do izražaja.

U Udruzi je učlanjeno 3 osobe s cerebralnom paralizom koje redovito posjećuju radionice. Članovi su stoga povodom njihovog dana kreativnim uradcima nastojali podići razina svijesti o potrebi zadovoljavanja socijalnih potreba osoba s cerebralnom paralizom. Shodno tome razgovarali su o dosadašnjim postignućima vezanim za CP među kojima su:

• ü   Osigurani osobni asistenti
• ü   Bolja uključenost u lokalnu zajednicu
• ü   Bolja informiranost o pravima od strane Udruge
• ü   Povećana senzibilizacija za probleme osoba s CP-om
• ü   Bolji odnos prema osobama s CP-om od strane lokalne zajednice

Dakako, skrenula se pozornost i na polja koja zahtjevaju dodatnu posvećenost kao što su:

• Otkloniti pojedine arhitektonske barijere
• Omogućiti bolju dostupnost rehabilitacije
• Povećati mogućnost zapošljavanja
• Omogućiti alternativne oblike samostanog življenja (stambene zajednice ili inkluzije)
• Povećati financijsku samostalnost (inkluzivni dodatak)

Kako članovi tako i zaposlenici nosili su zelenu vrpcu u znak podrške.

Obilježavanjem Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom, nastoji se povećati razina svijesti o problematici vezanoj za osobe s cerebralnom paralizom, pružiti smjer prema kojem ići pri ostvarenju snažnih kapaciteta za planiranje, razvoj i pružanje socijalnih usluga, te u konačnici, osobama s cerebralnom paralizom omogućiti kvalitetan život.

Na gradskom Trgu dr. Franje Tuđmana u Kutini, 16. travnja održan je tradicionalni Uskrsni sajam pod nazivom „Pomozimo zajedno“ Sajam se kao i prethodnih godina održava iz humanitarnih razloga kako bi se prikupila sredstva za pomoć u liječenju mladih bolesnih sugrađana. 

U organizaciji Koordinacijskog odbora „Kutina – grad prijatelj djece“ sudjelovali su vrtići, škole, udruge, ustanove i zaklade s područja grada Kutine koje redovito rade s djecom.

Mogli su se pronaći izložbeni primjerci na temu nadolazećeg blagdana Uskrsa nastali na brojnim radionicama. Kao i svake godine Udruga „OSI“ Kutina sudjelovala je u Sajmu sa svojim radovima za čiju su se izradu potrudili članovi Udruge. Ponuđeni su razni ukrasi iz kreativne i keramičke radionice.

O temi Uskrsa govorili su i predstavnici Dječjeg gradskog vijeća Kutine na čelu s Gabrijelom Gredičekom, a Uskrsni sajam otvorio je kutinski gradonačelnik Zlatko Babić.

Na uskršnjem sajmu djeca su izvodila razne igre s pisanicama: bacanje pisanica u zrak uz riječi: „Bogu belanjak, meni žutanjak,vragu lupanjak“ prije nego bi se ista ponovno uhvatila, trčanje sa pisanicom u žlici koja se nosi u ustima, kotrljanje pisanica i sl.

Sajam je okupio brojne posjetitelje koji su kupili prigodne uskrsne ukrase i pisanice po simboličnim cjenama.